Click here to view the embedded video.

Amnesty International Hrvatske poziva vas u kino, na otvaranje kampanje “Oružje pod kontrolu!”. Filmski program organiziramo u suradnji s Dokukinom i Restartom. Ovom kampanjom zalažemo se za donošenje Globalnog sporazuma o trgovini oružjem kojim bi se definirali jasni i strogi kriteriji trgovine i transfera oružja i streljiva.

Filmski program održat će se u petak, 17.02. s početkom u 19 sati, a prikazivat će se film pod nazivom “Mešetarenje lakim naoružanjem”, redatelja Sandera Franckena. Osim filmske projekcije, u petak ćemo organizirati i okrugli stol na kojem će gostovati profesor Vlatko Cvrtila s Fakulteta političkih znanosti, te Igor Tabak, vojni analitičar.

Globalni sporazum, čije se donošenje očekuje tijekom 2012. u UN-u, trebao bi onemogućiti trgovinu i transfer oružja i streljiva u one zemlje u kojima postoji znatan rizik da će isti biti upotrijebljeni za teška kršenja ljudskih prava. Primjer potrebe za ovakvim sporazumom jest i trenutno stanje ljudskih prava u zemljama poput Sirije, Egipta ili drugih zemalja Bliskog istoka i sjeverne Afrike – dok izražavaju solidarnost s narodima tih zemalja, neke države i dalje izvoze oružje tamošnjim vlastima i time izravno omogućuju zločine protiv čovječnosti i druga kršenja prema međunarodnom pravu.

Ministar vanjskih poslova Ruske federacije

Ministarstvo vanjskih poslova

ul. Smolenskaya-Sennaia pl, 32/34

119200 Moskva

Ruska Federacija

Poštovani gospodine ministre,

Ovim putem Vas pozivam da, kao predstavnik Vlade Ruske Federacije, u suradnji s drugim članovima Vijeća sigurnosti UN-a osigurate prihvaćanje rezolucije o trenutnom stanju u Siriji koja će sadržavati oštro i zakonski obvezujuće stajalište o zaustavljanju uvoza oružja u Siriji, a odgovornost za kršenja ljudskih prava staviti u samo središte političkog rješenja za krizu u zemlji. Smatram da bi takvo stajalište moglo zaustaviti krvoproliće u Siriji.

Prema podacima koje je prikupio Amnesty International više od  2 300 osoba je ubijeno u Siriji od 4. listopada 2011., kad je Ruska Federacija uložila veto na prethodnu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o Siriji.

Smatram da je izostanak djelovanja Vijeća Sigurnosti UN-a neprihvatljiv odgovor na zločine koje čine vladine snage u Siriji, a koji, prema procjeni Amnesty Internationala – ali i UN-ove istražne komisije za Siriju – predstavljaju zločin protiv čovječnosti jer su dio rasprostranjenih ili sustavnih napada na civilno stanovništvo.

Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi barem usvojiti rezoluciju koja će nametnuti embargo na uvoz oružja u Siriju, zamrznuti sredstva predsjednika al-Assada i drugih pojedinaca za koje se sumnja da su odgovorni za zločine protiv čovječnosti, te situaciju u Siriji uputiti tužitelju Međunarodnog kaznenog suda.

Pozivam Vas i Vašu Vladu da budete proaktivni i iskoristite svoj međunarodni utjecaj kako bi se zaustavila gruba kršenja ljudskih prava u Siriji i osiguralo utvrđivanje odgovornosti za ista.

S poštovanjem,

„Ukoliko se 47 zemalja članica Vijeća Europe ne uozbilji u primjenjivanju Konvencije, poštivanje ljudskih prava u Europi bit će ozbiljno ugroženo“, izjavio je Nicolas Berger, direktor Ureda za europske institucije Amnesty Internationala. „Nacionalne vlasti moraju poboljšati provedbu Konvencije i presuda Europskog suda za ljudska prava. Na taj će se način spriječiti preopterećenost Suda velikim brojem slučajeva. Nipošto nije rješenje ono što predlažu Velika Britanija i Švicarska, a to je ograničavanje jurisdikcije Suda ili ograničavanje javnog pristupa Sudu.“

Iako se broj zaostalih slučajeva na Sudu u posljednje vrijeme smanjio, još uvijek se ulaže znatan napor kako bi se osigurali resursi potrebni za velik broj individualnih pritužbi. Amnesty International smatra da bi pravo na individualne pritužbe trebalo biti očuvano u potpunosti, te da bi ga, umjesto da ga se ističe kao problem, trebalo shvatiti kao temeljno jamstvo učinkovitosti sustava zaštite koji Konvencija pruža. Organizacija tvrdi da se ograničavanjem pristupa Sudu riskira uskraćivanje pravde žrtvama kršenja ljudskih prava.

Dodatne informacije

Parlamenatrna skupština Vijeća Europe sastoji se od članova iz svih 47 nacionalnih parlamenata. Ova će Skupština u siječnju  razmatrati i glasati o nacrtu rezolucije i preporukama za „Jamčenje autoriteta i učinkovitosti Europske konvencije o ljudskim pravima“ (Guaranteeing the authority and effectiveness of the European Convention on Human Rights), koje se temelje na izvještaju Marie-Louise Bemelmans-Videc, u ime Odbora za pravne poslove i ljudska prava (Committee on Legal Affairs & Human Rights).

Države članice Vijeća Europe razmatraju načine reforme Europskog suda za ljudska prava. Švicarska i Ujedinjeno Kraljevsto su iznijele prijedloge koji uključuju dodavanje novog kriterija prihvatljivosti, koji bi omogućio da Sud razmatra znatno manji broj slučajeva kršenja ljudskih prava. Te su dvije zemlje također predložile uvođenje tzv. „sunset clause“, prema kojoj bi neke vrste pritužbi bile automatski odbijene, prije donošenja ikakve sudske presude.

Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno predsjeda Odborom ministara Vijeća Europe, glavnim tijelom koje donosi odluke. Cilj te zemlje je da prije kraja svog predsjedanja u svibnju bude postignut dogovor o paketu mjera za reforme Suda. Britanski premijer će se danas obratiti Skupštini, nakon što je to jučer učinio britanski ministar za Europu.

Uoči parlamentarnih izbora koji su započeli u studenom, AI je zatražio od stranaka koje su se kandidirale na izborima da potpišu „Manifest o ljudskim pravima“. Manifest sadrži deset ključnih mjera, a pristupanjem istom stranke bi jasno pokazale da su ozbiljne u namjeri da provedu značajne reforme na polju ljudskih prava.

Amnesty International uputio je manifest na adrese 54 političke stranke i zatražio sastanke s 15 glavnih stranaka, od kojih je 9 podržalo manifest;  neke stranke u cijelosti, dok su druge podržale samo neke od zahtjeva. Ostale tri stranke dale su usmenu povratnu informaciju. Jedna od njih je i Al Nour stranka koja je dobila 125 mjesta u parlamentu, a složila se usmeno sa svim zahtjevima, izuzev ukidanja smrtne kazne i zaštite prava žena.

Stranka slobode i pravde, koja je osvojila najveći broj mandata u novoj Narodnoj skupštini (234 mjesta u parlamentu), bila je jedna od tri stranke koje nisu dale konkretan odgovor na zahtjeve, unatoč velikim naporima Amnesty Internationala da  stranka iznese svoja stajališta.

„Prva sjednica novog parlamenta održat će se ovaj tjedan i ohrabrujuće je to što su mnoge vodeće stranke surađivale s nama i bile spremne podržati ambiciozne zahtjeve za promjenama na polju suzbijanja mučenja, zaštite stanovnika sirotinjskih četvrti i osiguravanja pravičnog suđenja,“ izjavio je Philip Luther, privremeni direktor Amnesty Internationala za Bliski istok i sjevernu Afriku.

„Ali uznemirujuće je da se veći broj stranaka odbio obvezati na osiguravanje jednakih prava za žene. Uz samo nekolicinu žena koje zauzimaju mjesta u novom parlamentu, u Egiptu i dalje ostaju ogromne prepreke za žensko ostvarivanje značajnije  uloge u političkom životu zemlje.

„Pozivamo novi parlament da iskoristi mogućnost koju pruža izrada novog ustava kako bi osigurao sva  prava za sve ljude u Egiptu. Pritom temelj mora biti nediskriminacija i rodna ravnopravnost.“

Egipatska socijaldemokratska partija i Narodni socijalistički savez jedine su stranke koje su podržale sve zahtjeve Manifesta, dok su gotove sve stranke, od onih 12 koje su odgovorile, podržale prvih sedam točaka Manifesta.

Tih sedam točaka uključuju i obvezu zaštite građanskih i političkih prava. Glavna obećanja uključuju ukidanje izvanrednog stanja koje je na snazi već trideset godina, suzbijanje mučenja, podržavanje slobode izražavanja i okupljanja, osiguravanje pravičnih suđenja i istraživanje kršenja ljudskih prava počinjenih pod vladavinom Hosnija Mubaraka.

AI je također dobio obećanja od gotovo svih stranaka da će zaštititi prava onih koji žive u sirotinjskim četvrtima i osigurati ekonomska, socijalna i kulturna prava svim Egipćanima.

Osmi zahtjev, za okončanjem diskriminacije, prihvatila je većina stranaka, ali je nekoliko njih navelo da ne mogu prihvatiti prijedlog Amnesty Internationala za ukidanjem diskriminacije na osnovi seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Dvije stranke u svojim su komentarima sugerirale da je problem diskriminacije Kopta, uključujući i izgradnju crkvi, navodno preuveličan.

Dosta je stranaka bilo rezervirano prema devetom zahtjevu koji poziva na zaštitu prava žena, uključujući jednaka prava žena kad su u pitanju brak, rastava braka, skrbništvo nad djecom i nasljedstvo. Nekoliko se stranaka pozvalo na islamski zakon u objašnjenju zašto se ne mogu obvezati na ispunjenje ovog obećanja.

Većina je stranaka bila rezervirana prema desetoj točki manifesta koja poziva na ukidanje smrtne kazne, navodeći ili da je to u suprotnosti s Islamom, ili da će nastaviti razmatrati taj problem. Čak su i dvije stranke koje su sklone ukidanju smrtne kazne izjavile da je ovo dugoročni cilj koji se ne može postići u narednim godinama.

„Pravi ispit za političke stranke bit će pretvaranje ovih zahtjeva u inicijative u parlamentu za ukidanje represivnih zakona iz Mubarakove ere, reformu policije i sigurnosnih službi te donošenje zakona koji će štititi ljudska prava i prekinuti tradiciju njihovog kršenja“, izjavio je Philip Luther. „Jedna od prvih mjera treba biti ukidanje omraženog izvanrednog stanja.“

„Žene i muškarci stajali su tijekom prosvjeda rame uz rame i zajedno odigrali presudnu ulogu u pokretu koji je svrgnuo predsjednika Mubaraka s vlasti i doveo do ovih izbora. Negiranje ravnopravnosti raspršilo bi nadu da Egipat ulazi u novu eru poštivanja prava i dostojanstva svih ljudi.“

Spomenuta kršenja uključuju ubojstva velikog broja prosvjednika i pojedinaca od strane sirijskih snaga sigurnosti nakon dolaska promatrača. Amnesty International je u posjedu imena 134 ljudi ubijenih od početka promatračke misije, ali stvarni broj mogao bi biti znatno veći. Zbog sumnje da sudjeluju u proreformističkom pokretu uhićen je velik broj ljudi, a sirijske vlasti još nisu pustile iz pritvora tisuće ljudi pritvorenih iz sličnih razloga.

Izvještaji o eksploziji bombe u Damasku 6. siječnja pokazuju loše sigurnosno stanje u zemlji, a sirijske opozicijske grupe, kritične spram Arapske lige, pozivaju na prosvjede kako bi potakle UN-ovu akciju u Siriji.

Promatračka misija u Siriji prati provedbu dogovora s Arapskom ligom iz studenog koji je trebao doprinijeti uspostaviti mira. Ovo je prva službena misija u Siriji od gušenja proreformističkih prosvjeda koje je počelo u ožujku prošle godine.

Proteklih tjedana, sirijski opozicijski aktivisti neprestano su osporavali izjave dužnosnika Arapske lige u medijima. Glavni tajnik Arapske lige, Nabil El Araby, izjavio je da su sirijske vlasti pustile više od 3500 političkih zatvorenika, ali ostaje nejasno postoje li temelji za takvu izjavu.

Popis puštenih zatvorenika nije javno objavljen, a sirijski aktivisti su izjavili za Amnesty International da je broj puštenih znatno manji, dodajući  da je velik broj političkih aktivista uhićen prošlog tjedna u Aleppu, Latakiji i Darayi. Također, postoje indicije da je velik broj pritvorenika premješten i odveden u tajne zatvore kako bi spriječili promatrače Arapske lige da ih vide.

Što se tiče povlačenja vojne opreme i osoblja, aktivisti su u razgovoru s Amnesty Internationalom naveli da se tenkovi prije posjeta promatrača često naprosto premještaju, te da se pro-vladini snajperisti nalaze u naseljenim područjima, gdje su prijetnja prosvjednicima, ali i ostalim ljudima koji obavljaju svakodnevne poslove.

Amnesty International je u više navrata pozivao vladu predsjednika Bashar al-Assada da obustavi nasilje i zločine protiv čovječnosti kojima svjedočimo od gušenja prosvjeda u krvi od ožujka 2011. Amnesty Internationalu i drugim organizacijama za ljudska prava treba dopustiti ulazak u zemlju.

Amnesty je pozvao i Vijeće Sigurnosti UN-a da upozori tužitelja Međunarodnog kaznenog suda na stanje u Siriji, da nametne Siriji sveobuhvatan embargo na oružje i zamrzne sredstva predsjednika al-Assada i drugih koji su sudjelovali u kršenju ljudskih prava.

Nova rasprava Vijeća sigurnosti o Siriji trebala bi se održati danas, 10.siječnja.

„Sama prisutnost promatrača Arapske lige ohrabrila je prosvjednike da se vrate na ulice u još većem broju i ukazala na probleme ljudskih prava u Siriji. Međutim, potrebna je odlučna akcija kako bi se zaustavilo nasilje“ izjavila je Ann Harrison. „Ukoliko Arapska liga strogo osudi nasilje koje vrši Al-Assadova vlada, to će biti dodatni podstrek za odlučnu akciju UN-a koja bi omogućila utvrđivanje odgovornosti i pravdu za okrutno gušenje prosvjeda.“

ovim putem Vam se obraćam zbog zabrinjavajućeg stanja ljudskih prava LGBTI osoba u Sankt Petersburgu, gradu prijatelju grada Zagreba još od 1968. godine.

U studenom 2011. godine Zakonodavna skupština Sankt Petersburga u prvom čitanju glasala je za amandman Zakona o prekršajima kojim bi se uvele novčane kazne za „javne akcije koje promiču sodomiju, lezbijstvo, biseksualnost, transrodnost među maloljetnicima“.

Ovaj amandman bi štetno utjecao na slobodu izražavanja i okupljanja pojedinaca koji su lezbijke, gayevi, biseksualci, transeksualne ili interseksualne osobe, te na aktivnosti boraca za ljudska prava LGBTI osoba. Ovime se izravno krše prava na slobodu izražavanja i slobodu okupljanja, prava na nediskriminaciju i jednakost pred zakonom sadržana u brojnim ugovorima o ljudskim pravima kojih je Rusija potpisnica.

Duboko sam zabrinut/a činjenicom da su neki od članova Zakonodavnog Vijeća Sankt Petersburga nakon prvog čitanja zakona 16. studenog pozvali na zabranu web stranica LGBTI organizacija, te zatražili da riječ “duga” i prikazivanje duge budu zakonom proglašeni propagandom homoseksualnosti. Primjer davanja imena “Duga” jaslicama spomenut je kao nešto što bi trebalo obuhvatiti tim zakonom.

Kao svrha spomenutog amandmana navodi se zaštita djece od povreda i kršenja njihovih ljudskih prava. Ostane li u ovakvom obliku, zakon neće štititi djecu nego će omogućiti kršenje prava mnogih ljudi, uključujući i djecu i mladež Sankt Petersburga. Bude li usvojen, ovaj će amandman dodatno ojačati diskriminaciju i netrpeljivost prema LGBTI zajednici, koja je u više navrata bila žrtva nasilja.

Stoga Vas pozivam da se, kao gradonačelnik grada prijatelja Sankt Petersburga, hitno obratite gradonačelniku Georgyju Poltavchenku kako biste izrazili zabrinutost i želju da diskriminatoran i štetan amandman ne bude usvojen. Molim Vas da vlasti Sankt Petersburga pozovete da:

• Ne glasaju za amandman zakona kojim bi se zabranile „javne akcije koje promiču sodomiju, lezbijstvo, biseksualnost i transrodnost među maloljetnicima“
• Osiguraju da LGBTI pojedinci i organizacije, kao i borci za LGBTI prava, mogu ostvarivati svoja prava na slobodu izražavanja i okupljanja.

S poštovanjem,

U proteklih nekoliko godina Amnesty International sa zabrinutošću primjećuje gušenje slobode izražavanja lezbijki, gayeva, biseksualaca, transeksualnih i interseksualnih (LGBTI) osoba, nevladinih organizacija i aktivista u Rusiji.

Dopis u cijelosti možete pročitati ovdje (u privitku).

organizacija za zaštitu prava žena Women of Zimbabwe Arize (WOZA) od 2003.godine suočava se sa kršenjima ljudskih prava od strane vlasti u Republici Zimbabve.

Neprestana samovoljna uhićenja, zastrašivanja, uznemiravanja i zlostavljanja, postali su sastavni dio djelovanja ove, kao i njihove sestrinske organizacije Men of Zimbabwe Arise (MOZA).

Vlada Zimbabvea uhićenjima aktivista, te kršenjem ljudskih prava koja se pritom događaju, pokazuje svoju netoleranciju spram mirnih javnih prosvjeda kojima se kritizira vladin rad. Pri tome se koristi zlouporabom zakona kako bi se takvi postupci opravdali.

Za sudjelovanje u mirnim prosvjedima one su kažnjene mučenjem u policijskom pritvoru te drugim oblicima zlostavljanja. Liječnička pomoć, kao i pravo na odvjetnika bili su im uskraćeni.

Želim izraziti svoju zabrinutost zbog neprestanih samovoljnih uhićenja, zastrašivanja, uznemiravanja i zlostavljanja aktivista WOZA-e i MOZA-e, te Vas pozivam da zaustavite kršenja ljudskih prava u Zimbabveu.

Pozivam Vas da poštujete prava članova WOZA-e i MOZA-e da koriste svoja međunarodno i ustavom zajamčena prava na slobodu govora, udruživanja i okupljanja.

S poštovanjem

Yodok je politički logor u kojem se trenutno nalazi 50 000 muškaraca, žena i djece. Osim Yodoka, u Sjevernoj Koreji se nalazi još šest političkih logora u kojima je, prema procjenama, 200 000 političkih zatvorenika i članova njihovih obitelji pritvorenih bez suđenja ili nakon nepravičnih suđenja.

Zatvorenici su izloženi stalnim mučenjima i prisilnom radu. Zbog neadekvatne zdravstvene zaštite, nehigijenskih životnih uvjeta, nedostatka hrane i prisilnog rada zatvorenici obolijevaju od kroničnih bolesti, a mnogi umiru u pritvoru ili ubrzo nakon puštanja.

Pogubljenja u logorima su svakodnevna, provode se javno, ali i u tajnosti vješanjem i strijeljanjem.

Vaša Ekscelencijo, pozivam Vas da bez odgode zatvorite Yodok, ali i sve druge političke logore.

Pozivam Vas da odmah i bezuvjetno oslobodite sve zatočenike savjesti pritvorene u tim logorima, uključujući i njihovu rodbinu pritvorenu na temelju „krivnje po obiteljskoj liniji“.

Također Vas pozivam da zaustavite pogubljenja, prisilni rad, mučenja i druge oblike zlostavljanja zatvorenika.

Zahvaljujem na razmatranju ovog važnog pitanja.

S poštovanjem

Ragihar Manoharan i četvero drugih studenta ubijeni su od strane šrilankanskih snaga sigurnosti, 2. siječnja 2006. godine. Otac Ragihara Manoharana, koji je čuo pucnjeve, izložen je prijetnjama smrću zbog svjedočenja u istrazi o ubojstvu svoga sina.

Ragihar Manoharan bio je u skupini studenata koji su se okupili na obali Trincomalea 2. siječnja. Na njih je bačena granata pa su pobjegli. Nekoliko ih je bilo ozlijeđeno u eksploziji. Nakon nekoliko trenutaka, stiglo je 10 do 15 policajaca u uniformi, za koje se smatra da su pripadnici specijalne postrojbe. Unijeli su ozlijeđene studente u svoj jeep i pretukli ih puškama, te izbacili na cestu iz automobila.

Nakon davanja iskaza i svjedočenja u istrazi 10. siječnja 2006., dr. Manoharan i njegova obitelj postali su metama prijetnji i zlostavljanja, uključujući prijetnje smrću. Nikakva temeljita istraga nije bila provedena te nijedna osoba nije osuđena za Ragiharovo ubojstvo.

Pozivam Vas da objavite izvještaj istražnog povjerenstva koje je osnovano u studenom 2006. s ciljem da se istraži ubojstvo Ragihara Manoharana. Njegova obitelj zaslužuje istinu i pravdu.

Također Vas pozivam da osigurate provedbu cjelovitih istraga, kako u ovom slučaju, tako i u ostalim slučajevima kršenja ljudskih prava na Šri Lanci.

S poštovanjem